Kirurgija

Što je samopregled dojki i kolika mu je stvarna važnost?
Samopregled dojki je jednostavna procedura koja spada u primarnu prevenciju.
U današnje vrijeme se pregled dojki uobičajeno oslanja na sekundarnu prevenciju, znači preglede od strane liječnika, UZV i mamografiju, a pri tom se zaboravlja kolika je važnost samopregleda. Samopregled je koristan iz dva jednako važna razloga. Prvi je taj što samom navikom i provođenjem ovog postupka u žena je prisutna svijest očuvanja vlastitog zdravlja i upravo je ta grupa žena redovita kod preventivnih pregleda koje možemo sažeti na: UZV svake godine, mamografija svake dvije godine.
Drugi razlog je što ponavljanjem (provođenjem) ove procedure žene upoznaju vrlo dobro građu svoje dojke te mogu doista zamijetiti još sasvim male neobične promjene.
Samopregled se izvodi jednom mjesečno, iza menstruacije, dočim dojke omekšaju, a preporučeno mjesto je Vaša kupaonica gdje prilikom tuširanja možete izvesti samopregled pri čemu sapun značajno povećava osjet dodira. Samopregled se preporučuje početi što ranije, već od adolescentnog doba kada je rast prsa završen. Žene u menopauzi trebaju odrediti jedan datum u mjesecu kada će izvesti samopregled.
Pregled se vrši jagodicama prstiju, u najmanje 2 smjera: kružno u smjeru kazaljki na satu, te odozgo prema dolje i obrnuto. Pritom je važno i vizualno u zrcalu s podignutim rukama promotriti prsa. Potrebno je opipati i pazušne jame.
Postoje mnogo detaljniji opisi u sjedećem i ležećem položaju, no mišljenja sam da predetaljne upute mogu izazvati suprotan efekt čineći se prekompliciranima te odbiti žene koje su imale namjeru započeti s tom korisnom navikom.
Važno je zapamtiti da žene koje provode samopregled imaju naviku koja im u presudnom trenutku može spasiti život!

Kada treba započeti s preventivnim pregledima dojki?
Samopregled treba početi već od završetka rasta prsa.
Klinički pregled je pregled koji obavlja liječnik. Potrebna je sistematičnost i vrijeme da se pažljivo pregledaju svi kvadranti obje dojke i limfni čvorovi okolnih regija. Kvalitetni pregledi su visoko vrijedan dio preventivnih pregleda i teško ih može zamijeniti bilo koja druga preventivna procedura. Klinički pregled liječnika preporuča se, ukoliko nema faktora rizika, povremeno od dobi kada žena postaje spolno aktivna, a redovito jednom u godinu dana nakon četrdesete.
Redoviti ultrazvučni pregled preporučuje se uvesti oko 30. godine života, a prvu mamografiju u dobi 38.-40. godine života.
U slučaju kada je obiteljska anamneza pozitivna, a to znači podatak o raku dojke ili ovarija u srodnika po ženskoj liniji, (pogotovo ako su se razboljele u mlađoj životnoj dobi), redovite kliničke i UTV preglede treba početi već u 20-im godinama.

Koji su znakovi upozorenja?

• otkrivanje kvržice ili otvrdnuća u dojci
• promjene na koži dojki (udubljenje, boranje kože)
• nesimetrično povećanje jedne dojke
• uvučena bradavica
• iscjedak iz dojke (krvav, tamnije obojen)

Što znači osjet boli u dojkama?
Bol u dojkama (bez crvenila kože i oteknuća) je relativno česta pojava u ženskoj populaciji bez obzira na generativnu dob. Može se pojaviti u jednoj ili istovremeno u obje dojke, a karakter joj je raznolik: od osjećaja “težine” i napetosti, do propadajućih, žarećih.
Bol u dojci u pravilu ne znači rak dojke!
Mogući uzroci su te boli su mnogobrojni:

• predmenstrualno razdoblje
• fibrocistične promjene dojki i fibroadenomi
• pretjerani fizički napori
• reumatske teškoće
• osteoporoza
• loše držanje

U svakom slučaju, ova pojava, koliko god neugodna bila, ide u korist žena budući da ih ponuka na razmišljanje kada su bile na zadnjem pregledu ili da se uopće odluče za pregled!