Kirurgija
UZV u trudnoći i za vrijeme dojenja?
Ukoliko postoje indikacije, a to znači razlozi, od ultrazvučne pretrage ne treba zazirati u bilo koje doba trudnoće ili dojenja. UZV je dijagnostička pretraga koja koristi zvuk visoke frekvencije, smatra se neškodljivom metodom, nema izlaganja ionizirajućem zračenju, relativno je kratkotrajna, a i inače je metoda izbora za žene mlađe od četrdeset godina. Samopregled se provodi redovito jednako kao i prije trudnoće. Klinički i UZV pregled se, znači, može provesti ako se za tim ukaže potreba u bilo kojem razdoblju trudnoće ili dojenja. Nastavak redovitih preventivnih pregleda koji se odnose na klinički pregled i UZV, ovise o dobi u kojoj je žena ostala u drugom stanju. Ako je to ispod trideset godina, ovi pregledi nisu nužni. Za starije trudnice, posebno za one sa pozitivnom obiteljskom anamnezom, ostaje preporuka godišnjeg pregleda bez obzira na trudnoću i dojenje.
Kakvu ulogu ima prehrana u zdravlju dojki?
Prehrana je, kao i kod mnogih drugih bolesti, bitan čimbenik primarne prevencije bolesti dojke. Primarna prevencija je pojam koji se odnosi na mjere koje bitno doprinose sprečavanju nastanka bolesti i odnosi se na vrijeme kada smo zdravi. Rak dojke je najčešći rak u žena u našoj zemlji, po svojoj pojavnosti i po smrtnosti. Prema podacima Državnog registra za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, prekomjerna tjelesna težina, a posebno debljina je važan čimbenik rizika.
Broj oboljelih i umrlih žena raste s dobi, značajnije iznad 45. godine života. To se podudara s vremenom perimeopauze kada žene već dijelom osjećaju velike nadolazeće promjene koje svoj vrhunac dosežu nestankom menstruacije. Uravnotežena prehrana i kontrolirana zadovoljavajuća tjelesna masa su bitne pretpostavke sveopćeg zdravlja. Tjelesna masnoća pospješuje lučenje estrogena pa će u slučajevima debljine razina estrogena biti iznad normale. To znači da višak kilograma nosi sa sobom i višak estrogena što povećava rizik od karcinoma dojke i maternice. Nadalje, epidemiološke studije su pokazale da žene s Istoka, posebice u Japanu i Indiji, imaju manji rizik obolijevanja od raka dojke, srčanih bolesti i osteoporoze. Žene u Japanu obolijevaju 6 puta manje nego žene u SAD-u, no kada se presele na Zapad i prihvate način življenja i prehranu, pobolijevaju jednako kao Amerikanke. Dakle, nije riječ o genetskom čimbeniku već o prehrani! Pravilna se prehrana danas, uz tjelovježbu, smatra vrijednom pomoći u smanjenju simptoma menopauze, sprečavanju osteoporoze te zaštitom od bolesti srca i karcinoma dojke.
Koje su to preporučljive korekcije u prehrani u tom smislu?
Fitoestrogeni – tvari biljnog porijekla koje se prirodno nalaze u hrani, unesene u naš organizam, ponašaju se poput hormona (puno manjeg djelovanja). Dijele se na izoflavone, lignane i kumestane. Najkorisnija vrsta su izoflavoni, a ima ih u soji, leći, slanutku. Preporuka je 45 mg/dan izoflavona u prehrani.
Porcija tofua (55 g) ili sojinog mlijeka (600 ml) sadrži 30-40 mg izoflavona.
Esencijalne masne kiseline – linolna i α-linolenska kiselina – sadrže ih orašasti plodovi (orasi, bademi), sjemenke (suncokreta, bundeve, sezam, lan), plava riba.
Antioksidanti – izuzetno su važni budući da mogu neutralizirati djelovanje slobodnih radikala. Izvori antioksidanta iz hrane:
- narančasto i žuto voće i povrće – vitamin A
- voće, zeleno povrće – vitamin C
- orašasti plodovi, sjemenke, biljna ulja, plava riba – vitamin E
- tuna, kupus, brazilski orasi – selen
- sjemenke od bundeve, suncokreta, bademi, riba – cink
Vlakna – dvije su glavne skupine vlakana: topiva i netopiva. Netopljiva vlakna nalaze se u integralnim žitaricama i povrću, a topiva u voću, zobi, mahunarkama. Vlakna sprječavaju truljenje hrane i njeno predugo zadržavanje u probavnom sustavu. Vežu se i s dijelom kolesterola i masnoća iz hrane, smanjuju rizik od karcinoma, sprječavaju opstipaciju, kontroliraju razinu estrogena.
Krstašice, kupusnjače – kupus, brokula, prokulice sadrže indol koji pomaže u obrani od estrogen ovisnih karcinoma. Cvjetača sadrži sumporom bogate spojeve koji su korisni u zaštiti od raka debelog crijeva, a bogata je i vitaminom C. Kupus je dobar izvor vitamina C, E i K, a brokula još sadrži i vitamin C i betakaroten.
Porodica allium – češnjak, luk, poriluk. Češnjak sadrži sumporne spojeve koji povećavaju aktivnost makrofaga i T-limfocita, povećava i razinu HDL kolesterola, smanjuje masnoće u krvi.
Morske alge – naročito su interesantne u menopauzi kada se usporava metabolizam. Izvrstan su izvor minerala u tragovima kao što su cink, mangan, krom, selen i kobalt, a sadrže i makro minerale kao što su željezo, magnezij, jod. Pripisuju im se i antikancerogena svojstva.
Mlijeko i mliječni proizvodi – na ovu temu mogu se čuti dosta oprečna mišljenja. S jedne strane, mlijeko i mliječni proizvodi se smatraju izvanrednom namirnicom s idealnim omjerom Ca/P i preporučaju se posebno djeci i ženama, no čuju se i druga mišljenja prema kojima treba smanjiti hranu bogatu životinjskim bjelančevinama i zasićenim masnoćama. Mliječni proizvodi nisu jedini izvor kalcija. Mnoge druge namirnice sadrže kalcij koji se dobro apsorbira, npr, sjemenke sezama i neki orašasti plodovi. Bademi npr. sadrže 304 mg/100 g, brokula 200 mg/100 g, mlijeko 118/100 g. Ako od mlijeka ne odustajete, neka to bude obrano mlijeko s malim postotkom masnoća, jogurt s prebioticima ili probioticima te posni sirevi.
Dobar tek!