Povišeni krvni tlak - arterijska hipertenzija

14.11.2017.

Piše: Božidar Vujičić, dr.med., internist - nefrolog

Arterijska hipertenzija je najčešća bolest u razvijenim zemljama. Ona predstavlja trajno povišenje sistoličke (≥140 mmHg), dijastoličke (≥90 mmHg) ili obiju vrijednosti krvnog tlaka u mirovanju. Najčešća je hipertenzija kojoj se ne zna uzrok (primarna ili esencijalna) i to u 85 do 95 posto slučajeva. Nasljeđe je svakako predisponirajući čimbenik, ali je točan mehanizam nejasan. Hipertenzija kojoj znamo uzrok najčešće je udružena s nefrološkim, endokrinološkim i žilnim bolestima (sekundarna).

Hipertenziju možete imati godinama bez ikakvih simptoma. Ako se ne liječi, povećava rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su srčani i moždani udar.  Povišeni krvni tlak je češći u muškaraca u ranim srednjim godinama. Kod žena se povišeni krvni tlak uglavnom javlja nakon menopauze. Osobe koje nisu fizički aktivne sklonije su povišenoj srčanoj frekvenciji. Što je srčana frekvencija viša srce mora napornije raditi sa svakom kontrakcijom, shodno tome i sila na arterije je jača. Pušenje povisuje krvni tlak dok kemijski spojevi iz duhana mogu oštetiti unutarnju stijenku arterije. Zbog toga se arterije mogu suziti što će dovesti do arterijske hipertenzije. Zbog previše natrija (kojeg najčešće dobijamo iz kuhinjske soli) u prehrani tijelo može zadržavati tekućinu, a to može povisiti krvni tlak. Kalij pomaže da se uravnoteži količina natrija u vašim stanicama. Ako prehranom ne dobivate dovoljno kalija ili ga dovoljno ne zadržavate, u krvi će se nakupiti previše natrija.  Nakon nekog vremena, pretjerano uživanje u alkoholu može oštetiti vaše srce. Visoke razine stresa mogu privremeno, ali znatno, povisiti krvni tlak. Ako se pokušavate opustiti uz pretjerano konzumiranje hrane i alkohola te pušenje, samo ćete pogoršati probleme s povišenim krvnim tlakom. Neka kronična stanja mogu također povećati rizik od povišenog krvnog tlaka. To su: povišeni kolesterol, dijabetes, bubrežna bolest i sleep apneja sindrom.  Hipertenzija je obično asimptomatska sve dok se ne razviju komplikacije na ciljnim organima kao što su srce, mozak, oči i bubrezi. Najčešći simptomi povišenog krvnog tlaka su vrtoglavice, omaglice, crvenilo lica, glavobolje, umor, curenje krvi iz nosa ili nervoza. Teška hipertenzija može uzrokovati izrazite kardiovaskularne, neurološke, bubrežne i očne simptome. Krvni tlak obično se mjeri kod kuće samomjerenjem ili tijekom redovitog kontrolnog pregleda. Nakon navršene dvadesete godine, bilo bi dobro da mjerite krvni tlak barem svake druge godine. Što je krvni tlak viši i što se dulje ne liječi, nastala šteta će biti veća. Povišeni krvni tlak može izazvati otvrdnjavanje i zadebljanje arterija (ateroskleroza) što može dovesti do srčanog udara, moždanog udara ili drugih komplikacija. Također može oslabiti krvne žile te dolazi do proširenja i pojave aneurizme. Ako aneurizma pukne, život može biti ugrožen. Kako bi srce pumpalo krv uz povišeni tlak u krvnim žilama, mišić srca zadeblja. U tom slučaju s naporom pumpa krv kako bi tijelo opskrbilo dovoljnom količinom krvi, a to u konačnici dovodi do srčanog zatajivanja. Povišeni krvni tlak može dovesti do suženja arterija koje vode krv u bubrege, ali i do oštećenja kapilara u samom bubregu što za posljedicu može imati kroničnu bubrežnu bolest. U slučaju da pod dugoročnim djelovanjem povišenog krvnog tlaka dođe do zadebljanja, suženja ili puknuće očnih krvnih žila, može doći do gubitka vida. Ako imate hipertenziju, veća je vjerojatnost da ćete imati i metabolički sindrom. Ovaj sindrom je skupina metaboličkih poremećaja u koje spadaju: povećani opseg struka, povišeni trigliceridi, niska razina lipoproteina visoke gustoće (HDL) ili dobrog kolesterola, povišeni krvni tlak i visoke razine inzulina. Što više komponenti imate, to je veći rizik od razvoja šećerne bolesti, srčane bolesti i moždanog udara. Neregulirana hipertenzija također utječe na vašu sposobnost razmišljanja, pamćenja i učenja.

Krvni tlak se mjeri pomoću tlakomjera, a normalnim smatramo vrijednosti oko 120/80 mmHg. Obje vrijednosti očitane za krvni tlak su važne. Kod predhipertenzije sistolički tlak varira između 120 i 139 mm Hg ili dijastolički tlak varira između 80 i 89 mm Hg. Predhipertenzija se s vremenom pogoršava. Izolirana sistolička hipertenzija najčešći je tip povišenog krvnog tlaka u osoba starijih od 50 godina U tom je slučaju dijastolički tlak jednak ili niži od 90 mmHg, a sistolički je tlak viši od 140 mmHg. Prije nego vam postavi dijagnozu povišenog krvnog tlaka, Vaš liječnik će vjerojatno mjeriti tlak u nekoliko navrata u određenom vremenskom razdoblju. Razlog tome je da krvni tlak obično varira tijekom dana, a ponekad i tijekom pregleda kod liječnika. To stanje zove se hipertenzija bijelog ogrtača.

U svih bolesnika cilj liječenja je sniziti krvni tlak na vrijednosti <140/90 mmHg. Ono što može snažno utjecati na snižavanje povišenog krvnog tlaka je promjena životnih navika. Postoji način prehrane za hipertenziju kod koje je naglasak na voću, povrću, cjelovitim žitaricama i mliječnim proizvodima s niskim sadržajem masnoća i soli. Treba uzimati puno kalija koji pomaže pri sprječavanju i kontroli povišenog krvnog tlaka. U prehrani treba biti zastupljeno manje zasićenih masnoća. Redovita tjelesna aktivnost može pomoći u snižavanju krvnog tlaka i kontroliranju tjelesne težine. Trebalo bi  se baviti nekom fizičkom aktivnošću barem 30 minuta dnevno. Ako imate višak kilograma, gubitak samo nekoliko može sniziti krvni tlak.  Akoholna pića treba konzumirati umjereno. Prestanite pušiti! Nikotin oštećuje stijenke krvnih žila i ubrzava proces otvrdnjavanja arterija (ateroskleroza).

Ponekad navedene promjene nisu dovoljne te su često potrebni lijekovi za snižavanje krvnog tlaka. Među liječenim hipertoničarima bolest koronarnih arterija je najčešći uzrok smrti, dok su ishemični i hemoragijski moždani udari česte posljedice neadekvatno liječene arterijske hipertenzije. U svakom slučaju, dobra regulacija krvnog tlaka sprječava razvoj i napredovanje većine komplikacija i produljuje životni vijek. Ukoliko vaš krvni tlak ostaje uporno povišen i uz istovremenu primjenu tri različite vrste lijekova za povišeni krvni tlak, od kojih je jedan diuretik, tada imate hipertenziju otpornu na liječenje. Ukoliko se uspije utvrditi što je u pozadini stalno povišenog krvnog tlaka, postoje dobre šanse da postignete svoj cilj pomoću učinkovitije terapije. Smanjite stres na najmanju moguću mjeru. Primjenjujte zdrave tehnike za svladavanje stresa kao što su opuštanje mišića i duboko disanje. Spavajte dostatno i kvalitetno. Uz sve navedeno, možda će biti potrebno "fino podešavanje" lijekova kako bi se postigla najdjelotvornija kombinacija i doze. Naša je preporuka da se lijekovi ne mijenjaju bez da se posavjetujete s liječnikom. 

U okviru nefrološke djelatnosti Specijalne bolnice MEDICO radi Ambulanta za arterijsku hipertenziju, putem koje je omogućena stručna dijagnostika, praćenje i liječenje ovog kroničnog stanja. U okviru dijagnostičke obrade vrši se analiza i praćenje laboratorijskih parametara seruma u koje spadaju kompletna, krvna slika, razina glukoze, parametri bubrežne funkcije, razina elektrolita kao što su natrij, kalij, magnezij i kalcij, potom razina kolesterola i triglicerida, parametri jetrene funkcije te hormoni štitne žlijezde. U sklopu procjene oštećenja ciljnih organa vrši se analiza kapilara očnog dna te 24-satna proteinurija i natrijurija. Svim je našim pacijentima dostupna ultrazvučna dijagnostika srca i trbušnih organa. U svrhu najpreciznijeg mjerenja i praćenja krvnog tlaka primjenjujemo najmoderniji uređaji za kontinuirano mjerenje krvnog tlaka (KMAT) kao i elektrokardiografsko praćenje srčane akcije i frekvencije u mirovanju te opterećenju. Naš će Vam subspecijalistički liječnički tim dati savjete o odgovarajućoj prehrani te preporučiti najoptimalniju individualiziranu medikamentoznu terapiju.