Rak debelog crijeva

04.12.2017.

Riječ je o zloćudnoj bolesti probavnog sustava, koja se odnosi na debelo crijevo (kolon).

U Hrvatskoj je prema pojavnosti (broju oboljelih na 100.000 stanovnika) rak debelog crijeva na drugom mjestu u oba spola, kod muškaraca iza raka pluća, a kod žena iza raka dojke. Rizik razvoja raka debelog crijeva značajno raste nakon 40. godine života. Najveći je broj oboljelih u dobi iznad 50. godine, njih čak 90 posto. Važno je napomenuti da se posljednjih godina bolest češće otkriva i u mlađoj životnoj dobi.

Piše: Nadia Komparić, dr. med., specijalistica interne medicine - gastroenterologije


Ukupna je dužina debelog crijeva oko 150 centimetara, smješteno je u trbušnoj šupljini kao nastavak tankog crijeva, prije kojeg su želudac, jednjak i usna šupljina. Osnovna je funkcija debelog crijeva preuzimanje tekućeg probavnog sadržaja iz tankog crijeva s postupnim upijanjem i vraćanjem vode i soli te kondenzacijom i izbacivanjem otpadnih ostataka iz organizma u formi stolice.

Točan uzrok nastanka bolesti nije moguće definirati jer nije dovoljno poznat. No, poznato je da neki čimbenici - kao što su moderan način života, posebno u razvijenim zemljama svijeta, sa smanjenim fizičkim aktivnostima (sjedilački poslovi), nove prehrambene navike (masno, pečeno, začinjeno), onečišćenje okoliša, stres, starija dob - nose viši rizik pojavnosti (incidencije) i smrtnosti (mortaliteta) od ove bolesti.


Prvi simptomi

Bolest počinje postupno, najčešće s promjenom crijevnog pražnjenja i pojavom zatvora ili proljeva, ili izmjenom zatvora i proljeva, pojavom krvi u stolici, gubitkom apetita, gubitkom tjelesne težine, pojavom bezvoljnosti, nemoći, laboratorijski često sideropenijom ili anemijom. Ovakva klinička situacija iziskuje promptni ciljani kolonoskopski pregled debelog crijeva i to neovisno o dobi i spolu osobe.

Rizične skupine

Visokorizična skupina za razvoj raka debelog crijeva su osobe kod kojih postoje dobroćudni tumori, oboljeli od kroničnih upalnih bolesti crijeva, posebno s kronično aktivnim oblicima bolesti te već liječeni od raka debelog crijeva.

Povećanog rizika su prethodno liječeni od zloćudnih bolesti (raka želuca, dojke, jajnika, mokraćnog mjehura, bubrega, maternice, pluća, prostate), oni koji u užoj obitelji imaju oboljele od raka debelog crijeva (25 posto rizika uže obiteljske opterećenosti i 15 posto rizika u slučaju raka debelog crijeva u rođaka prvog reda).

Umjereno povećanog rizika su osobe sa šećernom bolesti te pušači (koji su u riziku razvoja polipa kao i svih drugih oblika zloćudnih bolesti).

Učinkovita kolonoskopija

U većini slučajeva raku debelog crijeva prethode dobroćudne adenomske promjene koje nazivamo polipima, s dugim periodom rasta prema zloćudnosti / raku, tako da postoji dug period za rano otkrivanje i potpuno odstranjivanje polipa. Polipi, ali i druge sluzničke promjene u crijevu, otkrivaju se endoskopskim pregledom debelog crijeva.

Pregled se naziva kolonoskopija (kolon + skopija = gledanje debelog crijeva). Izvodi se kolonoskopom, dugim tankim savitljivim aparatom koji sadrži svjetlost i kameru. Kamera s vrha endoskopskog aparata prenosi optički signal na veliki vanjski monitor preko kojeg liječnik prati napredovanje aparata (uvodi se preko čmara s postupnim prodiranje kroz lumen / šupljinu crijeva, sve do spoja tankog i debelog crijeva te kroz njih) uz istovremeno stalno praćenje nalaza sluzničke površine crijeva.

Endoskop sadrži posebne radne kanale preko kojih se može uštrcavati tekućina, posebno voda u mlazu, te uvoditi endoskopski pribor.

Kolonoskopskim pregledom, dakle, osim što otkriva prirodu bolesti debelog crijeva, liječnik može djelovati i terapijski, odnosno riješiti problem bolesnog stanja.

U pravilu pregled traje oko pola sata. Produžuje se kada se ulazi u terapijsko postupanje.

Pojedine osobe imaju nizak prag neugode i boli tako da se pregled može izvesti uz dodatnu prisvjesnu sedaciju, ili prema potrebi ili želji osobe koja je u postupku pregleda, u općoj anesteziji, s potpunim odsustvom neugode i boli, u stanju pune opuštenosti.

Medico INFO

Radno vrijeme

ponedjeljak – petak 7:00 - 21:00
subota 7:30 - 14:00

Informacije i rezervacije:

Tel: 051 263 109
E-mail: medico@medico.hr


Skraćeno radno vrijeme

Obaviještavamo Vas da će povodom nadolazećih blagdana SB MEDICO raditi prema skraćenom radnom vremenu:

24.12.2018. - 07:00 do 13:00 sati
25.12.2018. - ZATVORENO
26.12.2018. - ZATVORENO
31.12.2018. - od 07:00 do 13:00 sati
01.01.2019. - ZATVORENO

Pratite nas
Aplikacije