Trebate li pregled pulmologa?

12.05.2017.

Znate li što je to videofiberoptička bronhoskopija (VFOB)?

 

Piše: Suzana Sinovčić – Kolanović, dr. med., specijalistica interne medicine – pulmologije Specijalne bolnice Medico

 

Život počinje i završava udahom i izdahom te dok smo zdravi svojih pluća i disanja nismo svjesni. Starenjem stare i pluća, čemu pridonose štetni učinci onečiščivača iz zraka, industrije, prometa. Na tisuće spojeva udišemo svakodnevno, svjesni ili nesvjesni njihove prisutnosti oko nas - dok šećemo, bavimo se rekreacijom, odmaramo, radimo, obavljamo kućanske poslove. Neupitni su štetni učinci duhanskoga dima kako u aktivnih pušača, tako i u nepušača izloženih pasivnom pušenju ukućana i u radnoj okolini. Pušenjem jedne cigarete oslobađa se u oko 2l dima:  oko 60000 različitih spojeva, od kojih je 4000 štetnih, od toga 50 dokazano kancerogenih. Globalno, se uz pušenje veže 6 milijuna smrti godišnje. Neki od nas uz aktivno ili pasivno pušenje, imaju još nepovoljnih okolnosti za razvoj plućnih bolesti - pozitivnu obiteljsku ili osobnu anamnezu na karcinome dišnih putova, astmu, emfizem, koji su također i sami čimbenici rizika za razvoj karcinoma. Osim pušenja, postoje i drugi faktori rizika za razvoj karcinoma bronha - profesionalna izloženost kemikalijama, zračenjima i azbestu te pojavnost nekih bolesti.

33% hrvatskog stanovništva su pušači; dnevno se popuši 20 milijuna cigareta a u novcu isto toliko kuna

Pojavnost kao i učestalost  svih  bolesti dišnih putova iz godine u godinu sve je veća.  Istovremeno svjesnost o tome, kako u općoj populaciji tako i našoj medicinskoj praksi, zaostaje i ne prati trend stvarnosti. Pušenje je jedna od težih ovisnosti i medicinska struka danas smatra da ga ne treba osuđivati već pušačima treba pružiti pomoć i poticati ih na prestanak. Prvi korak je kontrolni pregled kod liječnika. Pušači sa višegodišnjim pušačkim stažem, muškarci i žene, sa i bez respiratornih simptoma, trebali bi se detaljno pregledati i ciljano obraditi na bolesti koje se dovode u svezu s njihovom ovisnosti o nikotinu i pušenjem. To su: KOPB (kronična opstruktivna plućna bolest, engl. COPD),  astma, ACOS (astma/KOPB preklapajući sindrom, engl. ACOS), bronhiektazije - kronična bolest proširenja bronha te malignomi: prvenstveno karcinomi i to karcinom bronha, grkljana, jednjaka, kolona, prostate, dojke, uterusa, usne šupljine, usana, bubrega, mokraćnih putova i mjehura, ali i  limfomi.

Veliki broj oboljelih od najteže bolesti - karcinoma bronha, dugo vremena je bez simptoma ili simptomi nastupaju ušuljavajuće. Najčešće su to: kašalj trajanja duljeg od 3 tjedna, krv u iskašljaju, mršavljenje, zaduha, umor, gubitak apetita, bol u prsištu, kostima, ramenu, vratu, promuklost, bubrenje vrškova prstiju. Postupci kojima se otkriva i obrađuje bolest su: konvencionalni RTG pluća, MSCT toraksa, videofiberoptička bronhoskopija s uzimanjem uzoraka četkicom, kateterom, transbronhalnom biopsijom te kirurške metode: VATS biopsija (videoasistiranatorakotomija s biopsijom) ili torakotomija (otvorena) biopsija pluća.

Pluća treba održavati zdravima - nepušenjem ili prestankom pušenja, tjelovježbom, zdravom prehranom i brigom o njima - odlaskom svome liječniku, a po potrebi i pulmologu.

Vrijeme je za prepoznati i zapitati se: trebam li pulmologa, kada je vrijeme za prestanak pušenja i junačku odluku za odgovorno ponašanje prema svome zdravlju te preventivni pregled za pušače. 

Budući da u Specijalnoj bolnici Medico želimo doprinijeti da ljudi postanu svjesni potrebe cjeloživotne brige o zdravlju, poglavito kroz redovite preventivne i sistematske preglede u kojima Medico ima iskustvo više od četvrt stoljeća, pripremili smo preventivni sistematski pregled za pušače, koji obuhvaća laboratorijske pretrage krvi, EKG, mjerenje arterijskog tlaka i pulsa, izračun indeksa tjelesne mase, spirometriju, ventolin test, RTG srca i pluća, ultrazvuk abdomena, ultrazvuk srca, specijalistički pregled kardiologa i specijalistički pregled pulmologa. Ukoliko je potrebno, pacijenti će u Medicu moći uraditi i videofiberoptičku bronhoskopiju.

Dijagnostičko-terapijski postupak videofiberoptička bronhoskopija (VFOB)

Ukoliko Vam je Vaš pulmolog, nakon uvida u Vaše stanje, preporučio videofiberoptičku bronhoskopiju ( VFOB ), najčešće je to zbog dijagnostičkih razloga nerazjašnjenog kašlja ili zaduhe, sumnjivog radiološkog nalaza na plućima (RTG ili CT ), krvarenja iz dišnih putova, obilja sekreta u dišnim putovima, u svrhu praćenja nakon ranijih zahvata u dišnim putovima ili praćenja učinka liječenja nekih ranije dijagnosticiranih bolesti donjih dišnih putova.

Videofiberoptička bronhoskopija (VFOB) je endoskopska metoda pregleda dišnih putova fleksibilnim aparatom promjera do 6 mm, koji na vršku ima kamericu i optičkim nitima je povezan svjetlom i videoaparatom, kojim se na ekranu vidi slika unutrašnjosti dišnih putova (nosni hodnici, ždrijelo, grkljan i glasnice, dušnik te bronhi do 6.,7. generacije grananja). Pretraga se radi u udobnom naslonjaču, po mogućnosti na prazan želudac, u budnome stanju ili u lokalnoj anesteziji, dubljoj sedaciji ili u općoj anesteziji (tada u prisutnosti anesteziologa) i u tom slučaju na anesteziološkom stolu. Sama pretraga je bezbolna, a prilikom primjene lokalnog anestetika može se osjetiti osjećaj gorčine ili mentola u grlu, te osjećaj „lažne knedle u grlu“ - koji je znak da je anestetik prodjelovao i  spontano će popustiti nakon 2-3 sata od pretrage. Uz to, do samog djelovanja anestetika  biti će kratkotrajnog kašlja ili pojačanja sline u ustima te eventualne kratke mučnine, koji u većine pacijenata nestanu unutar 1-2 minute.  Pregled dišnih putova provodi se uvođenjem aparata kroz prohodniju nosnicu ili, ako su obje neprohodne za 6 milimetarski aparat - kroz plastični usnik;  sam pregled traje oko 6 minuta no ukoliko se nađu promjene, koje zahtijevaju uzimanje materijala za analizu u smislu dobivanja dijagnoze, pretraga traje između 12 - 20, rijetko 40 minuta što ovisi o indikaciji tj. sumnji na vrstu bolesti radi koje se radi. Materijali se uzimaju tankim instrumentima kroz radni kanal samog aparata: aspiracijskim kateterom, bris-četkicom, tankom punkcijskom iglom - čime se dobiju materijali za citološke pretrage te, ako dozvoljava pozicija i izgled viđene promjene - sitnim kliještima, (uz prethodnu lokalnu primjenu lijeka u svrhu što manjeg krvarenja), kojima se dobiju sitni komadići tkiva - bioptati za patohistološku dijagnozu.

Nakon pretrage pacijent ne smije jesti ni piti još 2-3 h - do prestanka djelovanja lokalnog anestetika;  ukoliko nije bilo komplikacija obično ostaje pod nadzorom medicinskog osoblja još pola sata, kod manjih komplikacija ili nakon opće anestezije ili dublje sedacije još  1-3 h.

Ova minimalno invazivna pretraga najvažnija je kockica u mozaiku za postavljanje dijagnoze najtežih bolesti pluća i bronha. Pretraga nije neugodna no zbog straha ili nepoznavanja pacijenti je se nepotrebno boje. Uz dobru pripremu pacijenta, lokalnu anesteziju ili dublju sedaciju pa i opću anesteziju uradi se i podnese s lakoćom, lakše no mnoge druge endoskopske pretrage (gastroskopija, kolonoskopija...), a na koje se pacijenti puno lakše odlučuju. Stoga nam se, i za ovu indikaciju, obratite s potpunim povjerenjem!