Artroskopija koljena

Ozljede koljena su najčešće u sportaša ali u današnje vrijeme većina se ljudi bavi nekakvom rekreacijom, šetnjama, trčanjem za loptom. Ako krivo doskočite ili se naglo okrenete u čučnju, može stradati meniskus. To smo nekada zvali „nogometaškom ozljedom“. Javljaju se bolovi i ponekad preskok u koljenu kod određenih pokreta. Posjet specijalisti pokazat će postoji li sumnja na ozljedu meniska.

Prvo ćemo uraditi rendgensku (RTG) snimku koljena da provjerimo stanje kostiju. Ali hrskavica se ne vidi na rendgenu. Može pomoći ultrazvuk (UTZ), a kod sumnje na ozbiljnu ozljedu možemo se odlučiti na magnetsku rezonanciju (MR). Ovo će snimanje pokazati sve detalje koljena: koštana zglobna tijela, zglobnu hrskavicu, meniskuse, ligamente i mišiće. Ako nalaz potvrdi da je riječ o ozljedi meniska, treba se pripremiti za operaciju.

Što je artroskopija?

„Potrgani“ menisk ne može spontano srasti. Treba oštećeni dio ukloniti, a u mladih pacijenata meniskus se može i šivati. Kako se to radi? Dovoljno je na koljenu učiniti dvije rupice:  u koljeno ubaciti leću s kamerom, kroz drugi otvor instrument i možemo izvršiti operaciju. To se zove ARTROSKOPIJA. Moderna kirurgija sve manje široko otvara ozljeđeni organ kao u vrijeme tradicionalne kirurgije. Sve se više zahvata radi endoskopski. To vrijedi za trbušne organe ali i za sve zglobove.

Zahvat je minimalno invazivni, nema krvarenja, anestezija je lokalna i sve se može obaviti u jednom danu. Dva- tri sata iza zahvata, operirani sportaš ili rekreativac može na kućnu njegu. Doma stavlja hladne obloge, oprezno se kreće po kući. Dva mala šava se skidaju za 7 dana i možete se polako vratiti na kancelarijski posao. Sjećam se skijaša koji je 7 dana iza artroskopske operacije meniska osvojio medalju u slalomu. Ali mi možemo biti zadovoljni da možemo hodati po gradu, a povratak u sport odgodimo nekoliko tjedana.

Sve dijagnostičke metode i snimanja nisu 100 % pouzdani. Uvijek postoji prostora za pogrešku. Tako ni MR na koji se ljudi toliko oslanjaju, misleći da je svemoguć, može pogriješiti. Zato artroskopiju smatramo 99% pouzdanom u postavljanju dijagnoze. No to nije sve: artroskopija se nikada ne koristi samo za postavljanje dijagnoze. Zato kažemo da je to pouzdana dijagnostičko-operativna tehnika. Veliku većinu problema u koljenu možemo riješiti ovom metodom: ozljede hrskavice i ligamenata, degenerativna oštećenja. Što je s ljudima srednje dobi, koji se i dalje žele baviti sportom, a u koljenu počne škripati i boljeti? RTG će pokazati početno oštećenje zgloba, MR opisuje neravnine na hrskavici, nagnječeni menisk. Tada artroskopijom započnemo liječenje, obavimo manje čišćenje i nakon toga možemo odabrati neku od metoda tzv. biološkog liječenja sa preparatima koji oporavljaju hrskavicu ili čak mladim tj. matičnim stanicama.

Artroskopija je nezaobilazna u operativnoj rekonstrukciji potrganih ligamenata. Komplicirane rekonstrukcije križnih sveza obavljaju se minimalno invazivno, kroz nekoliko malih otvora i malim rezom od 3-4 cm. Oporavak kod ove tehnike je brži, manje je oštećenje tkiva i lakše se vratimo hodanju i trčanju.

Specijalna bolnica Medico znatno je obogatila ponudu kirurških usluga iz područja ortopedije, kao i svoj ortopedski tim, te sada vršimo artroskopije ramena, lakta, koljena i gležnja, ali i rekonstrukcije ligamenata, tetiva, prednje ukrižene sveze, operacije meniskusa, ramena, teniskog lakta kao i operacijske korekcije svih deformiteta stopala i prstiju te čukljeva.