Glaukom

Glaukom je bolest vidnog živca koja je u većini slučajeva povezana s povišenim intraokularnim (očnim) tlakom. Povišeni očni tlak najčešće je posljedica poremećenog normalnog protoka tekućine kroz oko. Ukoliko ostane visok, očni tlak vrši pritisak na vidni živac te dovodi do njegovog postupnog propadanja i oštećenja vidnoga polja.

Budući da oštećenja primarno zahvaćaju periferni dio vidnog polja, u početnom stadiju pacijenti nisu ni svjesni svoje bolesti. S vremenom dolazi do značajnijeg poremećaja vidnog polja i vidne funkcije, pacijent postaje svjestan problema s vidom no u toj je fazi vidni živac već značajno oštećen. Stoga, ukoliko se glaukom na vrijeme ne otkrije i ne liječi, može završiti nepovratnim oštećenjem vidnog živca i sljepoćom. Budući da se bolest u većini slučajeva razvija postupno i bez simptoma, glaukom je poznat kao „tihi ubojica“ vida. Bolest se najčešće otkrije prilikom prvog detaljnijeg pregleda kod oftalmologa.

Rasprostranjenost glaukoma

Glaukom je drugi vodeći uzrok sljepoće u svijetu koji pogađa oko 2% populacije europskog podrijetla iznad 50 godina starosti. Smatra se da će do 2020. godine oko 80 milijuna ljudi bolovati od glaukoma. Trenutno je gotovo 6 milijuna ljudi slijepo zbog posljedica glaukoma, a očekuje se da će taj broj do 2020. godine narasti na 11,2 milijuna. Dodatni problem predstavlja činjenica da bolest nije prepoznata na vrijeme i adekvatno liječena u više od 50% oboljelih od glaukoma u razvijenim zemljama, odnosno u čak 90 % oboljelih u nerazvijenim zemljama. U Hrvatskoj je registrirano više od 10 000 ljudi koji boluju od glaukoma, a prema procjenama, ovaj broj bi se mogao udvostručiti tijekom narednih 5 godina.

Postoji više tipova glaukoma:

Primarni glaukom otvorenog kuta (POAG) je najčešći oblik glaukoma, nepoznatog je uzroka i uglavnom se razvija postupno, podmuklo i bez simptoma. Budući da do gubitka centralnog vida dolazi kad je bolest već značajno napredovala, često je prekasno dijagnosticiran. Primarni glaukom zatvorenog kuta uzrokovan je anatomskom građom očnoga kuta koji je uzak ili sasvim zatvoren, uz otežano istjecanje očne vodice i posljedično oštećenje vidnog živca. Može ga pratiti izrazito visoki očni tlak, pojava crvenila i boli, a prethodno se javljaja zamagljenost vida i krugovi oko izvora svjetla, glavobolja, mučnina i povraćanje. Normotenzivni glaukom (glaukom normalnog tlaka) se javlja kada je očni tlak unutar normalnog raspona. Smatra se da oko 30% slučajeva u zapadnim zemljama čini ova vrsta glaukoma.  Kongenitalni glaukom je prirođen, a juvenilni se javlja u djece između treće i šesnaeste godine života. Sekundarni glaukom nastaje kao posljedica ozljede, upale, uznapredovale šećerne bolesti, tumora oka, dugotrajnog liječenja steroidima, katarakte i dr.

Faktori rizika za razvoj glaukoma

Povišen očni tlak se smatra najvažnijim faktorom rizika za razvoj glaukoma. Normalne vrijednosti očnog tlaka su u rasponu od 8 – 21 mmHg iako gornja normalna vrijednost može biti i viša tj. iznosi 22 mmHg ili čak 24 mmHg. Bitno je napomenuti da svako povišenje očnog tlaka ne znači nužno postojanje glaukoma. Glaukom je složena bolest koju čini skup simptoma, što znači da osim vrijednosti očnoga tlaka, moraju biti prisutne i promjene na očnom živcu i vidnom polju. Nadalje, važan čimbenik rizika za razvoj glaukoma je i životna dob. Glaukom se najčešće pojavljuje nakon 40. godine života, a njegova se učestalost povećava sa starošću. Važnu ulogu ima i prisutstvo glaukoma u obitelji tj. naslijeđe, visoka kratkovidnost, rasna pripadnost, sistemske bolesti kao što su povišeni krvni tlak, smanjena funkcija štitnjače, šećerna bolest te ozljede oka i dugotrajna terapija lijekovima kao što su kortikosteroidi.

Rano otkrivanje i liječenje glaukoma

Rano otkrivanje bolesti je ključno za uspjeh liječenja i prognozu. Čak 50% ljudi ne zna da ima glaukom, jer nikada nisu napravili detaljan oftalmološki pregled koji podrazumijeva i  mjerenje očnog tlaka. Naime, za dijagnozu glaukoma  potreban je pregled oftalmologa koji je jednostavan i bezbolan, a sastoji se od mjerenja očnog tlaka, kontrole vidnog živca te uzimanja anamnestičkih podataka kako bi se prepoznali ostali simptomi ove bolesti i mogući različiti faktori rizika. Kod postavljanja sumnje na postojanje glaukoma, pacijenta se upućuje na daljnju dijagnostičku obradu koja podrazumijeva pregled prednjeg segmenta i očnoga kuta (gonioskopija), pregled vidnoga polja i procjenu stanja vidnoga živca. Ovisno o vrsti glaukoma i stupnju oštećenja vida, glaukom se može liječiti lijekovima, laserom ili operativno. 

Specijalna bolnica Medico stalno ulaže u najmoderniju dijagnostičku opremu kako bi svojim klijentima osigurao dostupnost novih, kvalitetnih zdravstvenih usluga. Od sada u oftalmološkoj ambulanti nudimo nove usluge: OCT  – optičku koherentnu tomografiju te ultrazvuk oka i ultrazvučnu biometriju.

OCT  – optička koherentna tomografija metoda je slojevitog snimanja mrežnice i vidnog živca uz pomoć laserske tehnologije. Pretraga je bezbolna, ne šteti oku i ne zrači. Primjenjuje se u dijagnostici bolesti žute pjege, dijabetesa i glaukoma. OCT uređaj ima mogućnost fotodokumentirati promjene na mrežnici oka.

Ultrazvuk oka jednostavna je i bezbolna pretraga stražnjeg dijela oka kojom se otkrivaju brojne bolesti očne pozadine te okolice oka – očnih duplji. Važan je u dijagnosticiranju bolesti poput odignuća (ablacije) mrežnice i razlikovanju dobroćudnih od zloćudnih tumora unutar oka. Izvodi se nježnim prislanjanjem sonde na očne vjeđe na koje se prethodno nanese sloj gela.

Ultrazvučna  biometrija je mjerenje jakosti leće za ugradnju kod operacije mrene. Neophodna je za operaciju katarakte. Izvodi se prislanjanjem sonda na površinu oka koja se prethodno anestezira kapima.