Anemija, leukemija, limfomi

Bilo koji dio našeg organizma se može razboljeti, pa tako i krv. Postoje brojne dobroćudne hematološke bolesti kao što je anemija, sve do zloćudnih, leukemija i limfoma. Hematologija se bavi dijagnostikom, terapijom, prognozom i prevencijom poremećaja krvi.

Laboratorijska dijagnostika i dijagnostičke metode (aspiracijska punkcija koštane srži i biopsija kosti) omogućavaju hematolozima da otkriju uzrok problema i brzo započnu odgovarajuću terapiju.

Simptomi poremećaja krvi

Najčešći simptomi koji ukazuju na to da postoji neka vrsta poremećaja krvi su blijeda koža, slabost, malaksalost, zujanje u ušima, vrtoglavica, lupanje srca, osjećaj nedostatka zraka, grčevi u mišićima, gubitak apetita i tjelesne težine, noćno znojenje,  mučnina i glavobolja. Osim toga, česti simptomi su poremećaj vida, povišena temperatura, promjene na koži u vidu modrica, pad imuniteta, bolovi u kostima, produženo krvarenje nakon povrede, tromboze dubokih vena i otoci ekstremiteta, povećani limfni čvorovi itd.

Najčešća hematološka bolest anemija ili slabokrvnost

Slabokrvnost ili anemija je jedna od najčešćih bolesti ili, bolje rečeno, bolesnih stanja u medicini. U više od 50 posto slučajeva samo su simptom neke druge bolesti. Anemične osobe imaju smanjen broj eritrocita, odnosno količinu hemoglobina pigmenta u eritrocitima koji prenosi kisik. Anemija se može pojaviti ili kao bolest ili, što je češće, javlja se uz brojne druge bolesti. Bez obzira na to kako nastaje i čime je uzrokovana, njezina je definicija uvijek ista: to je stanje smanjenog broja crvenih krvnih tjelešaca (eritrocita) u perifernoj krvi. Smanjeno stvaranje eritrocita obilježje je anemija zbog poremećaja u sazrijevanju. Za sazrijevanje jezgre potrebni su vitamin B12 i folna kiselina. Za sazrijevanje citoplazme tj, za stvaranje hemoglobina koji se nalazi u citoplazmi zrelih eritrocita potrebno je željezo. Anemije koje brzo nastaju pokazuju više simptoma od kroničnih jer je manje vremena za adaptaciju na anemiju. U bolesnika s blagom anemijom obično su simptomi minimalni. Tek kada je hemoglobin manji od 90 g/L, zapažaju se tipični simptomi: nedostatak zraka, umor i slabost, lupanje srca i glavobolja, gubitak koncentracije. Zbog anemije srce ubrzano radi.

Leukemije i limfomi

Do leukemije dolazi kad se u koštanoj srži počinju stvarati abnormalna bijela krvna zrnca. Zrnca su „abnormalna“ jer ne mogu propisno sazrijeti. Ta nesposobnost da se postigne zrelost je glavni defekt u leukemiji. Ta nezrela zrnca se nakupljaju u tijelu, jer ne odumiru i ne mogu se istrošiti. Kad se pokrene leukemija, stanice se počnu nakupljati u koštanoj srži. Zdrava koštana srž se zamjenjuje nezrelim stanicama koje prelaze u krv. Dakle, broj nezrelih stanica se u krvi povećava, broj normalnih crvenih i bijelih krvnih stanica i pločica se smanjuje. Bolesnik će uslijed toga osjetiti neke simptome ili znakove pomanjkanja određenih krvnih stanica (umor i blijedilo zbog manjaka eritrocita, ponavljane infekcije zbog manjka zdravih leukocita, brojne modrice po koži i krvarenja iz nosa zbog manjka trombocita).

Limfom je vrsta raka koja nastaje zloćudnom preobrazbom stanica limfocitnog sustava. Kada se limfociti zloćudno preobraze, brzo se dijele i rastu pa stvaraju nakupine u limfnim čvorovima ili drugim organima koji sadrže limfno tkivo. Simptomi koji nastaju posljedica su pritiska mase limfocita na okolna tkiva, a ovise o lokalizaciji nakupljenih abnormalnih stanica. Međutim, bolesnik može biti dugo i bez simptoma te se bolest otkrije slučajno, primjerice prilikom rutinskih pretraga krvi.  

Ovaj kratki pregled ukazuje da krv i krvotvorni organi mogu „oboljeti“ od brojnih dobroćudnih i zloćudnih bolesti. Zbog toga je važan pravovremeni hematološki pregled uz osnovne laboratorijske pretrage i pregled razmaza periferne krvi. Kod nekih pacijenata tu je i kraj hematološke dijagnostike. Međutim, u određenim slučajevima neophodno je pravovremeno provođenje dalje hematološke dijagnostike. U tim slučajevima je neophodno provesti invazivnu hematološku dijagnostiku, odnosno uzeti uzorke koštane srži. Taj materijal dobiven punkcijom i aspiracijom, nakon specifičnih bojenja i nakon mikroskopskog pregleda daje podatke o izgledu i osobinama krvnih stanica. Biopsija koštane srži, daje najbolje podatke o samoj građi koštane srži i omogućava dodatna bojanja (imunohistokemijsku analizu). Kod bolesnika s uvećanim limfnim čvorovima kod kojih se sumnja na neko maligno oboljenje, uključujući i leukemije i limfome, potrebno je učiniti punkciju i/ili biopsiju uvećanog limfnog čvora radi patohistološke i imunohistokemijske dijagnostike.